Sažetak knjige – The Longevity Diet (drugi dio)

U ovom, drugom dijelu sažetka knjige prof. Longa htio bih predstaviti ideju koja po meni ima velik potencijal da jednog dana bude dio naše svakodnevice. Ovaj tekst bavit će se prehranom koja imitira post (engl. Fasting Mimicking Diet ili FMD).

Zašto post?

Na početku se može postaviti pitanje zašto bi netko uopće postio, s obzirom da post nije ni ugodan ni lak.

Prof. Longo je prilikom svojih istraživanja primijetio da mnogi organizmi prilikom prebacivanja s normalne, kalorijski bogate prehrane, na čistu vodu bez nutrijenata, žive osjetno duže.

Logični nastavak je bio otkriti koji su to mehanizmi prilagodbe koji se aktiviraju u takvim uvjetima i dovode do produljenja životnog vijeka.

• Tijekom posta, organizam ne dobiva hranjive tvari i primoran je reciklirati određene dijelove od kojih je građen da bi imao građevne jedinice nužne za normalno funkcioniranje. Taj mehanizam je bitan jer se najprije recikliraju oštećeni dijelovi stanice koji se mogu razviti u zloćudne tvorevine i dovesti do razvoja bolesti [1, 2].

• Uz to dolazi i do aktivacije matičnih stanica koje sudjeluju u regeneraciji organa i tkiva nakon što post završi i organizam ponovno počne dobivati nutrijente. Novonastale stanice imaju karakteristike mlađih i funkcionalnijih stanica [3].

• Kad naš organizam potroši zalihe šećera, primoran je početi koristiti zalihe masti kao izvor energije. Aktivacija metabolizma masti donosi niz pozitivnih efekata, poput bolje inzulinske osjetljivosti, smanjenja upalnih stanja, usporavanja nastanka raka i još mnogo drugih o kojima sam pisao u ovom članku.

Nažalost, istraživanja na ljudima pokazala su da dugotrajna restrikcija nutrijenata i kalorija uzrokuje mnoge neželjene nuspojave, poput slabijeg imunološkog sustava, sporog zarastanja oštećenja, visokih razina stresa, krhkosti i drugih.

Je li moguće kratkotrajnim postom dobiti pozitivne učinke, smanjiti negativne nuspojave, te hoće li se pozitivni učinci kratkotrajnog posta nastaviti i nakon što se vratimo na normalnu prehranu?

Kako je nastala prehrana koja oponaša post?

Studije na miševima pokazale su četiri glavne promjene prilikom ulaska u zaštićeno stanje kao posljedice posta: 1) niže razine IGF-1 faktora rasta; 2) niže razine glukoze; 3) više razine ketona; i 4) više razine inhibitora faktora rasta IGHBP1.

Da bi se te promjene postigle, osmišljen je poseban režim prehrane koji oponaša post. On je niskokaloričan i sastoji se od vrlo malo jednostavnih šećera i proteina, a bogat je dobrim mastima i kompleksnim ugljikohidratima.

Takav režim najprije je testiran na miševima i rezultati su bili impresivni:

• produljen im je životni vijek, izgubili su masno tkivo (ali ne i mišićnu masu), imali su kvalitetnije kosti, dvostruko manje tumora koji su se počeli i kasnije pojavljivati, upola manje upalnih kožnih poremećaja;

• došlo je do aktivacije regenerativnih procesa putem matičnih stanica u nekoliko sustava (imunološki sustav, jetra, mozak) te su postizali bolje rezultate u motoričkim i kognitivnim testovima.

Potaknuti ovim obećavajućim rezultatima na miševima, započet je razvoj takvog režima prehrane i za ljude.

Razvijen je poseban režim za osobe oboljele od raka, te režim s dovoljno kalorija, vitamina, minerala i esencijalnih nutrijenata koji je moguće prakticirati uz minimalan medicinski nadzor. Rezultat je sljedeći:

Prehrana koja oponaša post

Prvi dan:

Ukupno 1100 kalorija, od čega 500 kalorija iz kompleksnih ugljikohidrata (povrće poput brokule, zelenog lisnatog povrća, rajčice, mrkve itd.), 500 kalorija iz zdravih masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi) i 100 kalorija iz proteina biljnog porijekla (orašasti plodovi, grašak).

Od drugog do petog dana:

Dnevni unos je ukupno 800 kalorija. Od toga 400 kalorija iz kompleksnih ugljikohidrata (povrće poput brokule, zelenog lisnatog povrća, rajčice, mrkve, itd.) i 400 kalorija iz zdravih masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi).

Uz ove količine hrane, tijekom režima preporuča se i svakodnevno uzimanje multivitaminskog i omega-3/6 suplementa, do 4 šalice čaja te neograničen unos vode (po potrebi).

Šestog dana trebalo bi se postupno prebaciti na normalnu prehranu, s minimalnim unosom mesa, ribe, zasićenih masti, šećera i mliječnih proizvoda taj dan.

Studija s ovim režimom prehrane na sto pacijenata dala je obećavajuće rezultate. Pacijenti koji su jednom mjesečno tijekom tri mjeseca bili na FMD imali su niži postotak masnog tkiva, nižu razinu glukoze i IGF-1 u krvi, te niži krvni tlak.To su sve markeri za mnoge bolesti, što znači da je i rizik za njihov nastanak niži.

Ti pozitivni efekti bili su vidljivi i tri mjeseca nakon što je studija završena, što je svakako ohrabrujuće jer znači da ovaj režim nije nužno jako često prakticirati da bismo imali koristi od njega.

Tko, kad i koliko?

Autor savjetuje i koliko često bi trebalo primjenjivati ovaj prehrambeni režim:

• Pretile osobe koje imaju rizik nastanaka dvaju ili više ozbiljnih stanja (dijabetes, rak, kardiovaskularne ili neurodegenerativne bolesti), trebale bi prakticirati ovaj režim prehrane jednom mjesečno. Ako nisu pretili, a imaju rizik za nastanak tih bolesti, onda jednom u dva ili tri mjeseca.
• Osobe koji su dobrog zdravlja, trebale bi ovaj režim prakticirati jednom u četiri mjeseca ako nisu fizički aktivni ili jednom u šest mjeseci ako su fizički aktivni.

Prof. Longo naglašava da ovaj režim prehrane nije za svakoga, već za osobe dobrog zdravlja između 18 i 70 godina.

Ovaj režim nikako ne bi smjele prakticirati trudnice, pothranjeni ljudi ili osobe s poremećajima hranjenja, osobe s bolestima bubrega ili jetre i svi koji imaju neke teže bolesti (bez konzultacije s liječnikom vezano uz terapeutski post) te se ovaj režim prehrane ne bi trebao koristiti za liječenje tih stanja.

Također, osobe koji redovno uzimaju lijekove (posebno lijekove za visok tlak), kao i osobe s niskim tlakom, moraju se prije ovog režima konzultirati sa svojim liječnicima.

Što se još nalazi u knjizi?

Nadam se da sam vam s ova dva članka malo približio glavne ideje iz knjige prof. Longa. Autor u ostatku knjige govori o primjeni prehrane dugovječnosti i prehrane koja oponaša post kod prevencije i liječenja specifičnih bolesti: raka, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti, te upalnih i autoimunih poremećaja.

Ako sam vas uspio zainteresirati, svakako preporučujem da pročitate cijelu knjigu jer ćete unutra, uz opis i učinke tih režima prehrane, pronaći čak i recepte koji će vam olakšati put do prehrane dugovječnosti.

Jedite zdravo, jedite fino, pauzirajte s hranom tu i tamo i ostanite mi zdravi.